Kome je do morala u politici, neka ide u NSPM

Italijanski bankarski sektor epicentar sledeće velike krize posle bregzita

Komentari (13) COMMENTS_ARE_CLOSED
1 sreda, 13 jul 2016 09:43
hmm
"Španija je između 2012. i 2014. dobila 40 milijardi evra kao pomoć iz Evropskog fonda za spas evra da bi rekapitalizovala svoje banke."

Sad je red na Italiju - ima se, može se!?
Preporuke:
12
1
2 sreda, 13 jul 2016 09:43
Reddy
Nije Italija nikakav epicentar sledeće velike bankarske krize posle Brexit-a. To je, zapravo, ceo finansijsko.bankarski podijum evro-zone! Italija kao i Portugal trenutno jesu u fokusu pažnje ali ni Španija pa ni Francuska nisu daleko od toga. Isto tako i zemlje Beneluksa. Pa, ko, onda, ostaje? Nemačka!? Tek je ona u problemima sa svojom nezvanično najvećom centralom novca i kapitala, Deutsche bankom. I njeni problemi su daleko složeniji od napred navedenih. Jednostavno što je ovaj bankarski institut preopterećen derivatima, više no, u sadašnjim okolnostima, pretećim rasplitanjem krajnje sumnjivih ugovora koji se odnose na pomenute pozicije. A njih ugrožavaju velike oscilacije cena nafte ali i prvenstveno rapidno srozavanje prinosa na sve dugoročnije obveznice. Šta više o tome reći ako padanju ispod nultog podeoka preti čak jedna pedesetogodišnja švajcarska obligacija!?!?!? Ono, pak, što je vezano za Italiju i Portugal minornog je karaktera u odnosu na Deutsche bank a ipak dovoljno
Preporuke:
14
0
3 sreda, 13 jul 2016 09:53
Reddy
upozoravajuće za celu evro-zonu. jer, samo od aprila, dakle, i pre Brexita cene akcija italijanskih banaka su praktično prepolovljene dok je deonica najstarije banke sveta, Monte dei Paschi di Siena, svedena na svega 0,23 evra! Italijanski kao i portugalski javni dug se kreću na oko 140 130 odsto bruto proizvoda, uzeto respektivno. Težnje Italijana i Portugalaca da se posluže izvorima ECB-a presečene su nemačkim odbijanjem da se narušavaju pravila u takvim prilikama. Ona, pak, obavezuju da se, pre pristupa njima, gubici saniraju na teret kreditora, tj. samih vlasnika njihovih papira. Problem je u tome što to nisu velike kuće tipa penzionih i sličnih fondova već pojedinci i mali poslovni investitori. Njihova nervoza može lako dovesti do paničnog povlačenja depozita i iz ostalih banaka a onda bi ionako nastao totalni bezizlaz. U Nemačkoj situacija je neuporedivo drugačija. Baš zato što je ceo bankarsko-fijansijski raspored unekoliko socijalizovaniji od nevedenog primera.
Preporuke:
11
0
4 sreda, 13 jul 2016 10:02
ANALITIČAR
@ REDDY

Možete li objasniti to oko Dojče banke , kažu da i ona ima ogromne količine kancerogenih derivata i da se čak i u Nemačkoj naduvao BALON do pucanja . Drugo pitanje ako imate vremena , kada su kamatne stope počele da bivaju negativne ? Treće pitanje pošto jako cenim šta pišete , po Vama da li je rješenje svođenje količine novaca u svetskoj ekonomiji na količinu roba odnosno da se vratimo na period prije 1971ve . Pozdrav
Preporuke:
9
1
5 sreda, 13 jul 2016 10:06
Reddy
Pa, opet, ni to nije nikakva garancija. jer ovde su i plasmani bili daleko perniciozniji. Metodom kontra ugovaranja ulagalo se u derivativne forme plasmana. Problem je što je takva aktivnost dosegla astronomske razmere pa one male razlike između kontraugovaranja, s aspekta banke koja ih pravi, naprosto su predimenzionirane brojem ugovorenih poslova. Upalo se u svojevrsnu zamku koja u vremenima krajnje pogubnih varijacija kod kamatnih stopa može u trenu izazvati bukvalno svetsku finansijsku a potom, ubrzo i globalnu privrednu kataklizmu, dovodeći svet do socijalne provalije. Tu se pokazuje Ahilova peta kapitalizma. Sve dok se kreće prema, čak dobro utemeljenim, "očekivanjima", stvari cirkulišu kao da ih gura povoljan vetar. Slede, međutim, uragani generisani ništećim kamatnim stopama. Ove su, pak, produkt nesmiljene konkrencije ne samo berzanskih aktera već i celih nacionalnih ekonomija. Pukla je, bukvalno, uzduž i popreko cela kardanska osovina takvog koncepta. Svetu sledi užas...
Preporuke:
13
0
6 sreda, 13 jul 2016 12:44
šmrlj
`kontrolisani` test se približava - `centrali` EU ? A u planu je `spas` (još `više` EU) - davanje evrozoni -fiskalni kapacitet, kao intrument protiv `šokova` ?
Preporuke:
5
0
7 sreda, 13 jul 2016 13:14
el srbinjo i šire
blic nije daleko od kurira. pa kaže u naslovu pasusa...

Mnogi Britanci strahuju za posao..

da bi se konstatovalo kako su ti "mnogi" britanci oni što rade u birokratizovanim evropskim institucijama. znaju iz blica da naslovi prodaju novine i kako se širi negativna propaganda putem medija.
Preporuke:
9
0
8 sreda, 13 jul 2016 14:03
Reddy
@Analitičar

Pre svega, hvala Vam na toplim rečima. Teško je na malom i ograničenom prostoru pisati o tako kompleksnim pitanjima. No, pokušaću! "Nemačka banka" je osnovana davne 1870. godine. Od samog početka njeni kao i interesi vrhova vlasti su se u visokoj meri poklapali. U njenom osnivačkom aktu stoji visoko zacrtan cilj konačnog osvajanja pozicije nemačke na polju finansijskih transakcija. Tako je položen kamen temeljac imperijalističkim osvajanjima Nemačke. Ova banka je finansirala i vodeće domaće industrijske koncerne kao što su bili Krup, Simens, Bajer, manesman, BASF, Tisen, AEG, itd.
Preporuke:
8
0
9 sreda, 13 jul 2016 14:37
ANALITIČAR
@ REDDY

Primjetili ste ako čitate šta pišem da pišem više o tajnim službama , demografiji , tajnim društvima nego o ekonomiji na NSPM mada sam inače ekonomista . Uplašila me Vaša informacija da je pred slomom Dojče Banka i da ima ogromnu količinu kancerogenih derivata a na nju je naslonjena kompletna nemačka privreda . Nadao sam se da je makar Nemačka zdrava ako nisu USA i UK u kojoj je do neslućenih visina naduvan kancerogeni kazino derivatski BALON . Dakle pred nama su slomovi izgleda . Vidimo da čak tako slavna italijanska banka kao MONTEPASKI ( znamo je kao sponzora čuvene košarkaške ekipe ) da je na koljenima , najstarija aktivna bankarska institucija . Čini mi se REDI da je sve po zlu krenulo 1971ve kada je USA napustila zlatnu podlogu i njeno vezivanje za DOLAR i otada USA štampa bjesomučne količine Dolara bez pokrića i uništava celi svet koji te pare troši koje ne postoje realno . Sve je gore , sve smo bliži ambisu , kao što ste Vi sjajno primetili NEMA OPLODNjE KAPITALA
Preporuke:
4
0
10 sreda, 13 jul 2016 17:51
Reddy
@ANALITIČAR

Oprostite mi na nedovršenom prilogu jer, prvo, omaklo mi se pa sam vam ga takvog poslao a drugo nisam u prilici jer imam izvesne porodične poteškoće/majka/. No, bez obzira hteo sam napisati još i to da su problemi sa Deutsch bankom obelodanjeni negde februara ove godine jer je već prethodne godine iskazan negativan bilans a da je sve krenulo naopako, zapravo, zbog oštrog pada cena nafte budući da je ova banka na berzi igrala u suprotnom smislu. U pitanju su poslovi i sa osiguranjem /credit default swap/ od rizika a trebalo bi znati da su premije u poslednje vreme udvostručene. Najzad, poslovi sa derivatima su otišli dođavola onog trenutka kada je počelo konkurentno srozavanje kamatnih stopa. Trebalo bi znati da se 90 odsto derivata odnosi baš na taj vid ugovaranja. Situacija će se znatno usložiti jer Kina od nove godine konstantno pomera kurs "ženminbia"/juana/ na dole, prenoseći deflatorni impuls na svetsku ekonomiju.
Preporuke:
5
0
11 sreda, 13 jul 2016 18:00
Reddy
@ANALITIČAR

Vaše drugo pitanje se odnosilo na vreme kada su uvedene negativne kamatne stope. ne mogu vam precizno odgovoriti ali sa njima se prvo krenulo u Japanu. Ova zemlja se već treću deceniju nosi sa povremenom deflacijom posle katastrofalnog berzanskog karusela koji ju je zadesio na samom kraju 1989. godine kada je njihov legendarni Nikkei 225 indeks otklizao sa neverovatnih 39 000 poena na desetak i kusur. Otada nije nešto mnogo više napredovao, uz ogromne oscilacije kojih se nije do današnjeg dana rešio. U Japanu posle najnovijih izbora za gornji dom parlamenta na kome je ubedljiv uspeh ponovo ostvarila Liberalno-demokratska partija očekuje se i treći paket monetarnog upumpavanja mada ni prethodna dva nita nisu donela sem novih razočarenja. I treće vaše pitanje se odnosilo na to da li je moguće uravnotežiti poremećeni robno-novčani bilans na globalnom nivou, posle 15. avgusta 1971. g. kada je dolar odvezan od zlata. To je, naravno, gotovo nemoguće jer je Amerika pribegla
Preporuke:
4
0
12 sreda, 13 jul 2016 18:10
Reddy
@ANALITIČAR

takvoj monetarnoj emisiji od koje zastaje dah. Sve to ona može da radi dok god se finansijske transakcije prevashodno odvijaju po pravilima dolarskog principa. Budući da se najveći deo njih odnosi na poslove s naftom Amerikanci su još ranije sa Saudijcima sklopili poseban sporazum koji obavezuje na sklapanje petrolejskih aranžmana isključivo u dolarima. Na taj način je i obezbeđena i njegova dominacija u međunarodnim finansijskim transakcijama. Otuda i ne postoje nikakvi preduslovi vraćanja u pređašnje stanje. Uostalom, još je Nikson naznačene godine izjavio da smo "od danas svi mi Kejnzijanci"! Od tada je i počela da se kotrlja berzanska euforija, sa njom i sve ono čemu smo proteklih godina prisustvovali, hipotekranoj i dugovnoj krizi kao i onoj državnih obligacija. Uopornim i besmislenim monetarnim plasmanima pokušava se još nekako održati euforija na tržištima vlasničkih papira kakve su deonice. Tako se kreirao privid i užasna disproporcija koja neminobvno vodi krahu.
Preporuke:
4
0
13 sreda, 13 jul 2016 18:50
Reddy
@ANALITIČAR

Posebno je razočaravajuće što ljudi ovde a to preovlađuje i u komentarima uopšte nisu u stanju shvatiti prirodu pa i samu genezu krize, ne umeju jednostavno stvari i pojave vezane za nju staviti u širi kontekst te im tako dati i odgovarajući značaj. Dakle, nije samo u pitanju kriza samog sistema reprodukcije nego, što je još važnije, i kriza svesti, odnosno, sposobnosti, htenja i volje da se iz nje izađe, čemu moraju prethoditi putevi same spoznaje. No, nije to samo vezano za našu sredinu ili region koliko je to zahvatilo i one koji bi svojom vokacijom pa i renomeom morali shvatati na daleko seriozniji način. Niko ne sme da se upusti u temeljnu problematiku i da dovede u pitanje sam kategorijalni sistem te teorijske pretpostavke onoga što je već dosta dugo vladajuća dogma u političkoj ekonomiji. Kao da su tržište, roba, novac, kamata, rad, produktivnost, postale tako petrifikovani i nedodirljivi pojmovi da su postale svete krave. A tu se, zapravo, krije i sama "kvaka".
Preporuke:
5
0

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner